Trošite li više od 50% prihoda na otplate? Imate li četiri ili više kredita? Ovo su četiri pokazatelja prezaduženosti koje izdvajaju sva europska istraživanja.
Prezaduženost se rijetko dogodi preko noći. Obično se prikrada kroz niz malih signala koje je lako ignorirati, dok se ne nakupe. Europska istraživanja izdvajaju četiri pokazatelja koji s velikom sigurnošću govore da je kućanstvo prezaduženo. Prođite kroz njih iskreno.
1. Trošak servisiranja duga
Prvi i najmjerljiviji pokazatelj je koliki dio prihoda odlazi na otplate:
-
Kućanstva koja troše više od 50% bruto mjesečnog dohotka na ukupne otplate zajmova (osigurane i neosigurane) smatraju se prezaduženima
-
Isto vrijedi za kućanstva koja troše više od 25% bruto mjesečnog prihoda na neosigurane otplate
-
Te za kućanstva čije plaćanje rata dovodi do “probijanja” granice siromaštva
Oko postotaka postoji malo neslaganje; neki kažu da ste na sigurnoj strani samo do 30% prihoda. Postotak tolerancije je veći ako imate “osigurane” kredite, jer se podrazumijeva da su osigurani nekretninom čija vrijednost premašuje kreditnu obvezu, pa bi se prodajom kredit mogao zatvoriti.
Otvoreno je i pitanje što je uopće mjesečni dohodak: ulaze li u njega i “crni” prihodi? Savjetnicima BeOn savjetovanja često se u praksi događa situacija da građani imaju kreditne obveze veće od plaće ili mirovine, što je prilično jasan pokazatelj prezaduženosti ako se ne računaju neredoviti prihodi mimo računa.
2. Kašnjenja u plaćanju
Drugi pokazatelj: kućanstva koja su više od dva mjeseca u zaostatku s podmirenjem kreditnih obveza ili računa kućanstva. Dva mjeseca se mogu oprostiti i opravdati izvanrednim troškovima, možda čak i malo više. Ali sve preko toga više nije izvanredna situacija, to je strukturni problem.
3. Broj kreditnih obveza
Treći pokazatelj je čista aritmetika: kućanstva s četiri ili više različitih kreditnih obveza smatraju se prezaduženima. Logika je jednostavna. Ako broj obveza prelazi četiri, vjerojatno se često i nepovoljno (kratkoročno) zadužujete, i to po principu “iz šupljeg u prazno”: novim dugom krpate stari.
4. Subjektivan osjećaj “tereta duga”
Četvrti pokazatelj nema brojku: kućanstva koja se sama izjašnjavaju da im je otplata dugova “težak teret”. Da, ovisi o osobnom doživljaju. Ali istraživanja ga svejedno uvrštavaju među najvažnije pokazatelje, iz jednostavnog razloga: ako se osjećate prezaduženo, vjerojatno to i jeste.
Znakovi iz svakodnevice
Brojke su jedno, a život drugo. Evo kako ti pokazatelji izgledaju u praksi: do kraja mjeseca ispucali ste dopušteno prekoračenje, prešutno ili pravo. Podižete gotovinu na karticu da biste podmirili račun od prošlog mjeseca. Uzimate sindikalne ili internet pozajmice, “samo da prebrikate”. Ako se prepoznajete u ovome, ne trebate čekati da vam netko izračuna omjere.
A ako se niste prepoznali ni u jednom pokazatelju? Onda ili niste prezaduženi, ili ste u ozbiljnoj negaciji svoje situacije. Iskustvo BeOn savjetovanja govori da ljudi u pravilu potraže pomoć tek kad se upale svi pokazatelji odjednom, a rješenja su neusporedivo lakša i jeftinija dok gori samo jedna lampica.
Najčešća pitanja (FAQ)
Koliki postotak prihoda smije ići na rate kredita? Istraživanja granicu prezaduženosti postavljaju na 50% bruto prihoda za ukupne otplate, odnosno 25% za neosigurane kredite, a oprezniji pristup kaže da ste sigurni tek do 30%.
Koliko kredita je previše? Četiri ili više različitih kreditnih obveza istraživanja tretiraju kao pokazatelj prezaduženosti.
Što napraviti ako se prepoznajem u više pokazatelja? Prvi korak je realan popis svih obveza i prihoda. Ako slika izgleda loše, nemojte je rješavati novom brzom pozajmicom; provjerite mogu li se obveze restrukturirati, samostalno ili uz pomoć stručnjaka poput savjetnika BeOn savjetovanja.