Što je blockchain tehnologija i kako može promijeniti internet?

Blockchain tehnologija revolucionirala je način na koji razmišljamo o prijenosu vrijednosti na internetu. Kao sustav koji omogućuje sigurnu, transparentnu razmjenu podataka bez posrednika, otvara nove mogućnosti u raznim industrijama. U ovom članku saznat ćeš što je točno blockchain tehnologija i kako može promijeniti lice interneta.

Što je blockchain tehnologija?

Blockchain je tehnologija koja se temelji na stvaranju distribuirane baze podataka ili registra koji se dijeli među čvorovima računalne mreže. Iako je najčešće povezan sa sustavima kriptovaluta, gdje igra ključnu ulogu u održavanju sigurnog i decentraliziranog zapisa transakcija, njegova primjena nadilazi svijet digitalnog novca. Blockchain omogućuje nepromjenjivo bilježenje podataka u svakoj industriji, što znači da se jednom zapisane informacije ne mogu mijenjati.

Najveća prednost blockchaina je to što eliminira potrebu za povjerenjem u centralne institucije. Budući da nije moguće mijenjati podatke zapisane u bloku, jedini trenutak kada je potrebno povjerenje je pri unosu podataka u sustav. To smanjuje potrebu za posrednicima, poput revizora, koji često uzrokuju dodatne troškove i podložni su pogreškama.

Od uvođenja Bitcoina 2009. godine, primjena blockchain tehnologije brzo se proširila. Danas uključuje ne samo stvaranje raznih kriptovaluta, već i decentralizirane financije (DeFi), nezamjenjive tokene (NFT) i pametne ugovore. To pokazuje ogroman potencijal blockchaina u transformaciji tradicionalnih financijskih sustava, ali i mnogih drugih sektora gospodarstva, donoseći više sigurnosti, transparentnosti i učinkovitosti.

Kako funkcionira blockchain tehnologija?

Možda poznaješ proračunske tablice ili baze podataka. Blockchain ima nešto zajedničko s njima jer je također vrsta baze podataka u koju se unose i pohranjuju informacije. Ključna razlika između tradicionalne baze podataka i blockchaina je u načinu strukturiranja i pristupa podacima.

Sastoji se od programa zvanih skripte, koje obavljaju zadatke tipične za baze podataka, poput unosa, pristupa, zapisivanja i pohrane informacija. Blockchain je distribuiran, što znači da su njegove kopije pohranjene na mnogim računalima. Svi se moraju složiti kako bi podaci bili valjani.

Blockchain prikuplja informacije o transakcijama i unosi ih u blok, slično ćeliji u proračunskoj tablici. Kada se blok popuni, informacije se obrađuju kriptografskim algoritmom, stvarajući heksadecimalni broj nazvan hash.

Proces transakcije – kako funkcionira i što je blockchain tehnologija?

Transakcije se odvijaju prema određenom procesu, ovisno o blockchainu koji se koristi. Na primjer, u Bitcoin blockchainu, kada pokreneš transakciju putem svog kripto novčanika – aplikacije koja pruža sučelje za blockchain – počinje niz događaja.

U Bitcoinu tvoja transakcija ulazi u memorijski bazen, gdje se pohranjuje i stavlja u red čekanja dok je rudar ili validator ne obradi. Kada se unese u blok i blok se popuni transakcijama, on se zatvara i šifrira pomoću kriptografskog algoritma. Tada počinje rudarenje.

Cijela mreža radi istovremeno, pokušavajući “riješiti” hash. Svatko generira nasumični hash osim “nonce”, što znači “broj koji se koristi samo jednom”.

Svaki rudar počinje s nonce vrijednosti nula, koju dodaje svom nasumično generiranom hashu. Ako ta vrijednost nije jednaka ili manja od ciljnog hasha, nonce se povećava za jedan i generira se novi hash bloka. Taj se proces nastavlja sve dok rudar ne generira važeći hash, pobjeđujući u utrci i dobivajući nagradu.

Generiranje nasumičnih hashova sve dok se ne pronađe određena vrijednost naziva se “dokaz o radu”, o kojem se toliko govori – “dokazuje” da je rudar obavio posao. Količina rada potrebna za potvrdu hasha objašnjava zašto Bitcoin mreža troši toliko računalne snage i energije.

Kada se blok zatvori, transakcija se završava. Međutim, blok se ne smatra potvrđenim dok se ne potvrdi još pet blokova. Potvrda u mreži traje oko sat vremena, jer jedan blok u prosjeku nastaje svakih deset minuta (prvi blok s tvojom transakcijom plus još pet blokova pomnoženo s 10 daje oko 60 minuta).

Ne rade svi blockchaini na ovaj način. Na primjer, mreža Ethereum nasumično bira jednog validatora među korisnicima koji imaju zaključan ether kako bi validirao blokove, koje zatim potvrđuje mreža. Ovo je znatno brže i manje energetski intenzivno od Bitcoinovog procesa.

Decentralizacija blockchaina

Blockchain omogućuje distribuiranje podataka u bazi podataka po mnogim čvorovima mreže – računalima ili uređajima na kojima radi blockchain softver – u različitim lokacijama. Time se ne stvara samo suvišnost, već se i očuvava točnost podataka. Na primjer, ako netko pokuša promijeniti zapis u jednoj instanci baze, drugi čvorovi će to spriječiti.

Zahvaljujući toj distribuciji – i šifriranom dokazu da je posao obavljen – informacije i povijest (poput kriptovalutnih transakcija) su nepovratni. Takvi zapisi mogu uključivati popise transakcija (kao kod kriptovaluta), ali blockchain također može pohraniti različite informacije poput pravnih ugovora, državnih identifikatora ili inventara poduzeća.

Po mom mišljenju, čarolija blockchaina leži u njegovoj sposobnosti da osigura transparentnost i sigurnost bez centralnog tijela. To mijenja način na koji razmišljamo o pohrani i razmjeni vrijednosti i informacija.

Decentralizacija ne samo da smanjuje rizik od prijevara i napada, već i demokratizira pristup podacima, dajući korisnicima veću kontrolu. U digitalnoj eri, gdje su podaci novo zlato, blockchain postaje ključan element za izgradnju povjerenja i sigurnosti naše digitalne budućnosti.

Transparentnost blockchain transakcija – što je blockchain tehnologija?

Zahvaljujući decentralizaciji koju nudi Bitcoin blockchain, sve transakcije mogu se pregledavati transparentno putem vlastitog čvora ili blockchain preglednika koji omogućuju svakome da u stvarnom vremenu promatra transakcije. Svaki čvor ima vlastitu kopiju lanca. Ona se ažurira svaki put kada se potvrde novi blokovi. To znači da se teorijski može pratiti bitcoin gdje god se nalazi.

Na primjer, burze kriptovaluta su u prošlosti hakirane, što je rezultiralo gubitkom velikih količina kriptovaluta. Iako su hakeri mogli ostati anonimni – osim adrese njihova novčanika – sredstva koja su ukrali lako se mogu pratiti jer su adrese novčanika javno dostupne na blockchainu.

Je li blockchain siguran?

Blockchain tehnologija postiže decentraliziranu sigurnost i povjerenje na nekoliko načina. Prvo, novi blokovi se uvijek zapisuju linearno i kronološki. To znači da se uvijek dodaju na „kraj” blockchaina. Nakon što se blok doda, prethodni blokovi se više ne mogu mijenjati.

Promjena bilo kojeg podatka mijenja hash tog bloka. Budući da svaki blok sadrži hash prethodnog bloka, promjena u jednom uzrokovala bi promjenu u svim sljedećim blokovima. Mreža bi odbacila promijenjeni blok jer se hashovi više ne bi podudarali.

Zamislimo, primjerice, da haker vodi čvor u blockchain mreži i želi izmijeniti blockchain kako bi ukrao kriptovalute od drugih korisnika. Ako bi promijenio svoju kopiju, morao bi uvjeriti ostale čvorove da je upravo njegova kopija valjana.

Prednosti i nedostaci blockchaina

Blockchain nudi preciznost pri bilježenju transakcija automatizacijom procesa provjere pomoću tisuća računala. To minimalizira ljudske pogreške i osigurava točan zapis informacija. Ova tehnologija također smanjuje troškove uklanjanjem potrebe za posrednicima, poput banaka ili javnih bilježnika, što je posebno vidljivo u slučaju naknada za transakcije kreditnim karticama. Blockchain, primjerice Bitcoin, smanjuje transakcijske troškove zbog nedostatka centralnog upravljačkog tijela.

Decentralizacija je još jedna ključna prednost blockchaina, koji ne pohranjuje podatke na jednoj lokaciji, već ih distribuira kroz mrežu računala. To rješenje otežava manipulaciju podacima. Osim toga, blockchain omogućuje brze transakcije, djelujući neprekidno 24/7, što je velika prednost u odnosu na tradicionalne financijske institucije koje rade u ograničenom radnom vremenu.

Privatnost blockchain transakcija omogućuje anonimnost korisnika uz istovremenu transparentnost. Iako su transakcije javno dostupne, identitet korisnika ostaje zaštićen. Sigurnost je još jedan važan aspekt – nakon što je transakcija potvrđena i dodana u blok, ne može se mijenjati bez utjecaja na cijelu mrežu, što značajno otežava krivotvorenje.

Unatoč brojnim prednostima, blockchain se suočava s tehnološkim izazovima poput visoke potrošnje energije kod sustava proof-of-work, zbog velike potrebe za računalnom snagom. Također, brzina transakcija i učinkovitost podataka predstavljaju problem, osobito u usporedbi s platnim sustavima poput Vise, koji mogu obraditi znatno više transakcija u sekundi.

Osim toga, privatnost koju pruža blockchain može pogodovati nezakonitim aktivnostima poput trgovine na crnom tržištu.

Vladine regulacije predstavljaju još jedan izazov. Iako decentralizacija otežava uvođenje izravnih zabrana ili ograničenja u korištenju kriptovaluta, s vremenom se strah od regulacije smanjuje, osobito kad velike korporacije počnu prihvaćati kriptovalute kao sredstvo plaćanja.

Česta pitanja (FAQ)